Šetnja zaštićenim kulturnim dobrima Općine Matulji

 Zvonejske njivi 
 
Zvonejske njivi, smještene uz selo Zvoneća u općini Matulji, manje su poznat, ali vrlo upečatljiv spomenik ruralnog graditeljstva, usporediv s poznatijim Bakarskim prezidima. Nastajale su između 15. i 17. stoljeća marljivim radom generacija zvonejskih seljaka, koji su suhozidima oblikovali oko šezdeset hektara kamenitih terasa na 300–450 m nadmorske visine. Danas se obrađuje tek dio površina, no prezidi su i dalje prisutni na većini prostora – na obrađenim parcelama dobro očuvani, a na zapuštenima prepušteni prirodnom propadanju. Ove terase stoljećima su bile središte vinogradarstva, a posebno se ističe autohtona sorta vinove loze Jarbola, prisutna na području više od sto godina. Značaj Zvonejskeh njivi prepoznat je 1994. godine, kada su upisane kao evidentirani spomenik kulture, čime je potvrđena njihova vrijednost i kao kulturnog i kao prirodnog nasljeđa. 
 
 
Ruralna cjelina - Veli Brgud  
 
S obzirom na sklad s prirodnim okruženjem, prostornu organizaciju i sam naziv, Veli Brgud upućuje na srednjovjekovno podrijetlo naselja, usko povezano s ispašom, šumom, a kasnije i s obradom zemlje te vinogradarstvom. Iz središta sela, zvanog Ravnice, putevi se granaju prema jugu prema Rijeci, sjeveru prema Šapjanama i sjeverozapadu prema Žejanama. Nekada je selo imalo ulogu gospodarskog posrednika između spomenutih naselja i cijelog učkarskog područja s jedne strane te Rijeke i njezine okolice s druge. Gospodarske građevine odražavaju stariji tip kamene arhitekture s biljnim pokrovom i karakterističnim uzdignutim zabatom, dok stambene kuće pokazuju razvojni slijed od jednostavne srednjovjekovne prizemnice do složenijih građevina iz 18. i 19. stoljeća. 

 
                Izvor: Udruga Brgud po starinski 
 
Breški dol 
 
Breški dol je geomorfološki oblik — ponikva — smješten u naselju Brešca u općini Matulji. Zbog oblika ponikve, Breški dol ima dubinsku zonaciju vegetacije što znači da se udruga biljnih zajednica mijenja s dubinom i uvjetima (sjene, vlaga, temperaturne razlike) unutar udubine. U Prostornom planu uređenja Općine Matulji Breški dol je predložen za zaštitu u kategoriji botaničkog rezervata i označen na planskim kartama (približno 13,19 ha).
 
 
Memorijalna cjelina naselja Lipa 
 
Nakon raspada Austro-Ugarske 1919., područje Liburnijskog krasa pripalo je Kraljevini Italiji, a nakon talijanske kapitulacije 1943. pod njemačku okupaciju. General Ludwig Kübler tada izdaje zapovijed kojom svaka pomoć partizanima znači smrtnu kaznu – dokument koji je danas izložen u stalnom postavu Centra.Selo Lipa, koje se svrstalo uz partizane, postalo je metom okupatora. Tijekom pohoda 30. travnja 1944. njemački su vojnici ubijali civile, pljačkali i palili selo, pritom sve fotografirajući. Zahvaljujući hrabrosti djelatnice fotografske radnje u Ilirskoj Bistrici, sačuvane su fotografije koje danas svjedoče o zločinu.Preživjeli Lipjani, njih stotinjak, nakon rata su obnovili svoje domove i živote. Godine 1945. rodilo se prvo poslijeratno dijete, Branko Afrić, a 1965. osnovan je Fond za obnovu Lipe.
Selo Lipa, registrirano je kao cjelina s posebnim povijesnim značenjem vezanim uz fašističke zločine. U selu Lipa smješten je i Memorijalni centar Lipa pamti,  područna zbirka Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka posvećena stradanju Lipe 30.4.1944.
Svake godine, 30. travnja, održava se manifestacija Lipa pamti – u čast žrtvama i kao trajni podsjetnik na zločin i snagu života.
 
Web stranica Memorijalnog centra Lipa pamti: https://ppmhp.hr/lipa/o-centru/
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka - virtualna šetnja Lipom: https://ppmhp.hr/360-setnja-lipom/
 
               
       Izvor: Memorijalni centar Lipa pamti