Najočuvaneji bunker je pul Jurdani

Čuda puti judi saku vojnu fortifikaciju zovu bunker, ali va stručnoj terminologije se to ipak razlikuje. Stran podzemneh bunkeri bilo je i oneh nadzemneh, a ki su u stvari ojačana protupješadijska zaštita. Dosta dobro očuvan bunker postoji pul Jurdani va kruge sadašnjega Komunalca, a kade je nekad bila talijanska vojarna. Blizu njega, na brežiće zgora cesti je još jedan ma on je već pomalo devastiran. Jedan je na izlaze od Permani proti Rupe, a na žalost, pred malo vremena je do kraja porušen bunker ki je bil na raskršće cesti Permani – Klana. On je služil za kontrolu raskršća, a postoji i štorija kako je Vladimir Švalba Vid kemu je pul Permani postavljen spomenik bil ustreljen jušto s tega bunkera. Bunkeri pul Jurdani storeni su kako zaštita od napada partizani buduć je kazerma bila na rube velike šumi. Kapac da va našen kraje ni bilo Boškota Buhi čin je bunker ostal cel. Više vojneh objekti i fortifikaciji je i na područje Brajani ča je i logično ako znamo da je onuda blizu pasevala rapalska granica. Isto tako, va Bregeh je bil jak talijanski garnizon z dosta vojneh objekti ki se i danas lepo vide. Na Lomah ja bil stacioniran jedan vod talijanskeh soldati od keh i danas postoje ostanki, a na područje Mun i Žejan isto postoje bunkeri ki su imeli funkciju štitit cestu Zvoneća – Vodice. Železnicu je isto tako štitilo više bunkeri. Uglavnom, neki objekti je potla rata zadržala JNA bilo kako strateški objekti, bilo kako objekti za vježbanje, a većina ih je napušćena i zapušćena. Ne postoji precizan i detaljanpopis bunkeri na našen područje, a kako nisu va nikakoven režime zaštiti ovisi samo od dobre voji pojedinci da ih se ne uništava i ruši.

Betonski lavandinUnutrašnjostTu je bil špargetSkalini prema položajuPoložaj za strojnicu znutriNatpis prostorije za oficiri i podoficiriKartaČelična kupola utvrdeBunker za strojnicu uvrde izvana
Moran reć da san imel i malo sreći ča san slučajno naletel na gosp. Vladimira Tonića ki se već čuda let bavi z istraživanjen i evidentiranjen bunkeri i drugeh napušćeneh vojneh objekti na širen riječken područje od česa je napisal i knjigu „Tragom alpskog bedema u Rijeci i Hrvatskoj". Kako Vladimir dela va Južnoj Koreje kade provodi i veći del leta arivali smo dva dni pred polazak va Koreju obać del objekti na našen područje, keh je on stručno i detaljno obradil va svojoj knjige. Tisti put je on bil domaćin i vodič, a ja samo „gost".